Dalmatinski portal

Fotogalerija (35)

Okrugli stol na temu 'Split - homeport za kruzere' održao se u ponedjeljak u splitskoj Županijskoj komori s ciljem okupljanja relevantnih stručnjaka i otvaranja rasprave o preduvjetima koje Split treba zadovoljiti da bi eventualno postao homeport za kruzere.

- Na organizaciju ovog okruglog stola potakli su nas podaci da je Split, po broju putnika, treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje - kazala je uvodno potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica ŽK Split, Mirjana Čagalj.

Dodala je da je Split je tradicionalno homeport, odnosno luka ukrcaja i iskrcaja za domaće brodove na kružnim putovanjima, ali pitanje je želi li to biti i za međunarodne.

Znanstveni savjetnik Instituta za turizma dr. sc. Siniša Horak nabrojio je presudne i važne uvjete koje Split mora zadovoljiti kako bi postao homeport za kruzere.

Presudni uvjeti su odgovarajuća luku s infrastrukturom, blizina zračne luke, dovoljan broj hotela više i visoke kategorije, mogućnost transfera od zračne do morske luke, touroperatore, granične prijelaze te sigurnosne provjere. U važne uvjete je uvrstio turistički identitet destinacije, ostalu turističku ponudu, putnički terminal u luci, BDP regije, javnu sigurnost u destinaciji, parkirališta u luci te mogućnost snabdijevanja broda u skladu sa standardima brodara.

Istaknuo je važnost izrade nove studije za 'kruzing turizam'.

- Posljednja je rađena 2006. godine i od tada nema istraživanja vezano za kruzing. Vrijeme je da se to istraživanje ponovi - smatra.

Upitan je i Horak koliko je dobra ideja o kruzing turizmu na Jadranu.

- Mi smo kao nacija uvijek protiv, ali činjenica je da je sve dobrodošlo ako je s mjerom. Mi smo u studiji iz 2006. godine rekli Dubrovniku koliki su maksimalni kapaciteti nosivosti starog grada, koliko znam, oni se toga drže i ove godine su odbili 40 velikih kruzera jer su smatrali da bi bila velika gužva - odgovorio je.

Joško Berket Bakota, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Split, je naveo da kruzing turizam ima potencijala za razvoj i širenje, ali treba uzeti u obzir infrastrukturu i ostale potrebne čimbenike. Kruzing turizam na Jadranu zastupljen je sa skoro 4,8 milijuna putnika, što iznosi za Hrvatsku 1,3 milijuna putnika.

Direktorica Turističke zajednice Split Alijana Vukšić drži kako treba motivirati što više stručnjaka u izradi raznih studija o turizmu te dati odgovor na pitanje koji je utjecaj kruzing turista na stacionarne turiste.

- Split želi biti ugodna destinacija svakom gostu i moramo ustrajati na planiranju nosivih kapaciteta destinacije - drži Vukšić.

Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella naveo je da nautički turizam ima najveći rast, pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 1.350.000 noćenja, što čini 40 posto od udjela u Hrvatskoj. Istaknuo je i kako je Splitsko-dalmatinska županija jedina županija koja je izradila nautički plan za ovu godinu.

Što se tiče kruzing turizma, Stella je naveo da Split ima dobru turističku ponudu u smislu pristupačnosti samom centru.

- Nismo blokirani kao Dubrovnik, ali pitanje je samoga Splita želi li se tako profilirati kao kruzing destinacija. Sam Split se treba odrediti koje vrste turizma želi  i koje će najbolje pomoći da se razvije i pomogne lokalnoj zajednici a da se radi održivi turizam. Treba se analizirati i izraditi posebnu studiju za Split i vidjeti kolike su koristi, a kolike štete, odnosno vidjeti u kojem smjeru razvoja ide Split i donijeti odluku -  jasan je Stella.

Srećko Favro, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, naglasio je da je Split destinacija sama po sebi te da se mora profilirati sukladno tome.

- Home port bi napravio prometni kolaps, jednako kao što će biti i s neriješenom prometnom infrastrukturom za ove nove vezove za kruzere. Jedan kruzer znači 60 autobusa koji će svi prijeći preko mostića na Bačvicama, a znamo kakve su gužve od Koteksa do luke samo zbog trajekta. Bojim se da bez prometne studije je jednako kao i priča kao o nautičkom centru, visi na dugom štapu - iskren je.

Ela Žižić, pročelnica službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove Grada Splita, naglasila je problem kapaciteta prometne infrastrukture u Gradu te mogući utjecaj daljnjeg razvoja kruzing turizma na kulturnu baštinu, ekologiju i lokalno stanovništvo.
Ako je i bilo okolišanja među govornicima, vrlo jasna je bila sociologinja prof.dr.sc. Inga Tomić Koludrović koja je dala značajan konstruktivan obol raspravi, jednako kao sociolog Mirko Petrić.

- Kruzing turizam je potpuno pogrešna strategija za razvoj turizma u Splitu, zbog toga što se biti home port pokazalo štetnim i za veće i razvijenije gradove u turističkom smislu kao što su Venecija ili Barcelona. Pokazalo se već, nažalost, da mi ne učimo na iskustvima drugih gradova. Kruzerski turizam može biti zanimljiv onim područjima koji nemaju ikakve druge atrakcije za privlačiti turiste - navela je.

Potom još detaljnije obrazložila:

- Za Split je to pogotovo problematično zato što je riječ o gradu koji nema kapacitete za primanje turista toga tipa. Da ne govorimo o štetnosti kruzerskog turizma pogotovo u slučaju kad je home port. Smatram da je to potpuno štetna turistička politika za Split uzimajući u obzir i malu površinu gradske jezgre koja privlači izuzetno velik broj turista, a dodatni s kruzera bi značili kolaps prolaznog kapaciteta same gradske jezgre.

Pozivu predsjednice Čagalj, dodajmo, odazvao se i saborski zastupnik, kandidat HDZ-a za splitskog gradonačelnika Andro Krstulović Opara.